zdravlje

Dobrodošli na moj blog

23.01.2012.

LIMUN I RAK

Limun (citrus) je čudotvoran prizvod za ubijanje kancerogenih stanica, 10000 puta snažniji od kemoterapije.

Zašto mi to tek sada saznajemo? Zbog toga jer postoje laboratoriji koje interesiraju proizvodnja sintetičke verzije koja bi im donijela ogromnu zaradu. Od sada možete pomoći prijateljima obaviještavajući ih da je limunov sok blagotvoran za sprečavanje raka. Ukus mu je prijatan i bez posljedica koje donosi kemoterapija. Zasadite drvo limuna ako možete na balkonu ili u vrtu. Ne zna se koliko ljudi umre jer je ta tajna ljubomorno čuvana da ne bi bili ugroženi multimilioneri u velikim korporacijama.


Stablo je limuna nisko i ne zauzima mnogo mjesta i poznato je po svojim raznolikim plodovima. Može ga se jesti kao plod ili kao sok ili sa njim se mogu praviti razna pića i kolači.


Limunu se pripisuju različita svojstva, ali najpovoljniji efekt ima na ciste i tumore. Ta je biljka dokazani lijek protiv svih vrsta raka. On je ujedno i antimikrobski agens širokog spektra protiv bakterijskih infekcija i gljivica i efikasan je protiv parazita, regulira visoki krvni tlak, ali i neurološke poremećaje i kao antidepresiv.


Fascinantan je izvor ove informacije: potiče od jednog najvećih proizvođača lijekova u svijetu koji tvrdi da je nakon 20 godina rada u laboratoriju od 1970. Ustanovljeno da limun uništava maligne stanice kod dvanaest vrsta raka, među kojima je rak debelog crijeva, dojke, prostate, pluća i gušterače. Sastojci limuna su pokazali da djeluju 10000 puta jače od kemoterapeutika Adriamycina koji se koristi za usporavanje rasta malignih stanica a ne djeluje na zdrave stanice.


(Prema prijevodu sa francuskog Krunice Grujić 23. studenog 2010., Institut za zdravlje u Baltimoru, USA - Institut de Sciences de la Santé; L. L.L., 819 N. Causez Street, Baltimore, MD 1201.)

23.01.2012.

DIJETA PO KRVNIM GRUPAMA

Tvorac dijeta po krvnim grupama je Dr Peter D’Adamo. On je podelio namirnice u 16 kategorija. To su: meso i perad, morski plodovi,  mlečni proizvodi i jaja, masti i ulja, orašasti plodovi i semenke, mahunarke, žitarice, pekarski proizvodi, testenina, povrće, voće, sokovi, začini, biljni čajevi, dodaci i razna pića. Namirnice se dele na dobre, neutralne i za izbegavanje.

Dijeta za krvnu grupu A

Dijeta za krvnu grupu A treba biti bogata prirodnom hranom, svežom i nepreradjenom. Ovim osobama odgovara vegeterijanska ishrana, zato što im je osetljiv probavni sistem.  Smatra se da su osobe sa A krvnom grupom osetljivije i sklonije nekim bolestima, kao što su dijabetes, srčane smetnje i kancer. Prema Dr. Peteru D’Adamou koji je i autor ove dijete, osobe A krvne grupe su uzgajivači. Potrebna im je biljna ishrana sa mnogo voća i povrća, kao i žitarica. Proizvodi životinjskog porekla nisu preporučljivi. Meso utiče na povećanje telesne težine, usporava metabolizam, taloži se masnoća i stvaraju se otrovi u digestivnom traktu. Meso ne treba potpuno izbaciti iz jelovnika, jer se gvoždje bolje apsorbuje iz namirnica životinjskog porekla. Meso peradi se može uzimati u malim količinama, a ostalo meso ne.  Treba jesti i ribu. Preporučuju se orašasti plodovi i semenke da bi se osigurao unos proteina. Takodjer za nadoknadjivanje proteina važno je jesti mahunarke. Ova dijeta je bogata vlaknima, pa je dobra i za one koji pate od opstipacije. Kroz sveže voće treba obezbediti dovoljno vitamina c. Ovo je odlična dijeta za gojazne osobe, koje će se pridržavanjem ovih smernica rešiti  holesterola i masnih naslaga. Važne namirnice su jogurt i nemasni sir.Treba koristiti biljna nerafinisana ulja u ishrani. Ishrana mora biti bogata mahunarkama (boranija, pasulj, sočivo, soja). Mogu se koristiti začini u ishrani. Mogu se piti čaj i kafa, ali alkohol treba izbegavati, sem belog vina.

Dijeta za krvnu grupu B

Osobe krvne grupe B su jake i otporne na nove bolesti. Ipak ove osobe su sklonije nekim poremećajima imunog sistema u vidu hroničnog umora, pa čak i multiple skleroze. Ova dijeta je uravnotežena i obuhvata veliki broj namirnica, pa osobe sa B krvnom grupom mogu da odahnu. Namirnice kojima se povećava kilaža su: kikiriki, sočivo, pšenica, susam itd.
Težinu smanjuju sveže zeleno povrće, meso, niskomasni mlečni proizvodi i dr.
Od mesa treba jesti jagnjetinu i divljač. Govedinu, teletinu i ćuretinu možete jesti povremeno. Izbegavati slaninu, svinjetinu, piletinu. Obavezno treba jesti ribu, ali izbegavati morske plodove i dimljni losos, koji se teže vare. Mlečne proizvode treba jesti redovno, ali ne treba zanemariti ni sojine proizvode, koji katkad mogu zameniti mlečne. Od mlečnih proizvoda osobama B krvne grupe ne leži jedino sladoled i plavi sir. Najbolje je koristiti maslinovo ulje u ishrani. Semenke i koštunjavi plodovi treba da se uključe u ishranu. Većina osoba ove krvne grupe obično ne podnose pšenicu, ali treba  jesti pirinač, ječam i ovas.
Interesantno je da paradajz i kukuruz treba izbaciti iz ishrane, kod ove dijete, jer navodno ometaju metabolizam. Voće treba uzimati redovno, osim kokos, nar i urme. Sokovi su dozvoljeni izuzev sok od paradajza. Koristan je zeleni čaj. Povremeno se može piti pivo ili vino, ali generalno alkohol i gazirana pića treba izostaviti.

Dijeta za krvnu grupu AB

Krvnu grupu AB ima do 5 % ljudi u svetu. Prema toj statistici ova krvna grupa je retka. Ova krvna grupa ustari predstavlja mešavinu krvnih grupa A i B i dobrim delom je još uvek nepoznanica. Poželjno je da osobe ove krvne grupe prilagode dijetu, tako da ishrana bude nešto izmedju dijete za A i B krvnu grupu samo još umerenije, što se tiče količina. Treba uzimati namirnice biljnog i životinjskog porekla, ali u manjim količinama. Da bi smršali treba da unosite pšenicu i meso u ograničenim količinama. Hrana koja deblja: meso, semenke, kukuruz, pasulj, pšenica. Za mršavljenje je dobro jesti ribu, tofu sir, mlečne proizvode, zeleno povrće, ananas, alge. Ovo je zahtevna dijeta zbog stalne fokusiranosti na umerenost i pažljivo biranje namirnica. Ako se pedantno sprovodi uz pravi odabir namirnica ova dijeta ne oskudeva sa važnim hranjivim sastojcima, koji su vam potrebni.

Dijeta za krvnu grupu 0

Osobe koje imaju krvnu grupu 0 su po Dr. D’Adamu lovci. Oni su mesojedi i imaju jaku probavu.Snažni su i izdržljivi. U ishrani treba da dominiraju namirnice životinjskog porekla i neke vrste povrća. Mleko i mlečni proizvodi nisu preporučljivi. Voće se jede, ali u malim količinama. Od voća su najbolje smokve i šljive. Meso treba biti jagnjeće, teleće, govedje, živinsko i divljač. Za mršavljenje se preporučuju:meso, riba, alge, kelj, brokoli, spanać. Potrebno je uzimati dodatni vitamin c, jer se uzima manje voća. Ako ipak dodje do problema sa probavom, treba uzeti probiotik i hranu sa vlaknima.Pošto se unosi dosta proteina kroz meso potrebno je da se organizuje i neka fizička aktivnost. Ova dijeta ima odlike proteinske dijete, pa treba paziti da ne dodje do neželjenih efekata u vidu povećanja holesterola. Nije preporučljiva za osobe koje imaju visok pritisak, kardiovaskularnim i bubrežnim bolesnicima.

23.01.2012.

ZAČINI - KURKUMA

Istorijat i rasprostranjenost

Kurkuma potiče iz Južne Indije i Indonezije. Od pre 4.000 godina   kurkuma se koristila kao začin u Aziji. Zauzimala je značajno mesto i u verskim hinduističkim obredima. U biblijskim vremenima potrebljavala se i kao začin i kao miris. U srednjem veku su kurkumu nazvali “indijski šafran”, zbog lepe narandžaste boje, a zbog znatno niže cene “sirotinjski šafran”. Uspeva u Indiji, Kini, Australiji, na Karipskim ostrvima, Peruu i dr. Veoma je omiljen začin na Dalekom i Bliskom istoku.

Botaničke i morfološke karakteristike

Kurkuma je višegodišnja biljka. Visoka je  60-100cm. Koren je krtolast rizom čvrste, smeđe kože i žutonarančastog mesa. Izrasline iz korena imaju izgled prstiju. Listovi su kopljasti i okružuju grupe bledožutih cvetova. Kurkuma ima blago sladak, ljutkast i malo gorak ukus, a  mirisa je aromatičnog, koji podseća na narandžu, đumbir i biber.

Hemijski sastav

Kurkuma sadrži 1,4-5,6% eteričnog ulja, koje se sastoji, najčešće, od mono- i sekveterpenoida. Eterično ulje iz lista kurkume sadrži i mircen (40,2%), p-cimen (23%), 1,8-cineol (13,2%) i druga aromatična jedinjenja. Žutonarandžasta boja ovoga začina potiče od kurkumina i dezmetoksikurkumina.

Lekovitost

Kurkuma deluje antiseptično, antiinflamatorno, antitumorno.  Snažan je antioksidant. Ovaj začin je dobar   anelgetik,  baktericid,  digestiv, diuretik, hipotenziv, insekticid, laksativ, rubefaciens, stimulant.
Deluje kao snažno protivupalno sredstvo. Štiti jetru, kardiovaskularni sistem snižavajući nivo «negativnog» holesterola i sprečava agregaciju trombocita. Delotvorna je u lečenju bubrežnih bolesti i dijabetesa.  Dokazano je  preventivno i kurativno delovanje ekstrakta kurkume na Alzheimerovu bolest. Delovi Indije, gde se puno koristi kurkuma, imaju vrlo nisku incidenciju Alzheimerove bolesti.

Upotreba
   
Kurkuma ima  primenu u proizvodnji prirodnih boja i parfema, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te u kulinartvu. Jedan je od najviše korišćenih začina u istočnjačkoj kuhinji. Najčešće se koristi za pripremu pirinča (pulao) kome daje predivnu, zlatnožutu boju i prefinjen miris i ukus, a istovremeno neutrališe sluzasta i slatka svojstva pirinča. Obavezan je sastojak u pripremi svih vrsta mahunarki, jer potpomaže varenje i usvajanje proteina i sprečava pojavu nadutosti. Ovaj začin  je osnovni sastojak mešavine začina za kari; boja karija potiče upravo od kurkume. Koristi se za pripremu majoneza, senfa, raznih sosova, pilećih pečenja i dr. Ako se povrće kuva na ulju u kome je proprženo malo kurkume ili karija, njegova hranljiva i nutritivna vrednost značajno će porasti.

Narodna imena

Žuti koren, turmerik.
23.01.2012.

Zašto zaboravljamo? I kako poboljšati pamćenje

Stručnjaci koji proučavaju pamćenje slažu se barem u jednoj stvari – što se više trudimo ostati umno aktivni, to nas pamćenje bolje služi. Osim toga, mozak se ne može prepuniti informacijama. Baš naprotiv, naša sposobnost pamćenja stalno se povećava. Što više znamo, više novih informacija možemo usvojiti.

Znanstvenici su šaroliko i veliko društvo, pa se ni oni ne mogu složiti baš u svemu. Ipak, mnogi od njih smatraju da je naše kratkotrajno i dugotrajno pamćenje odvojeno. I dok su mogućnosti kratkotrajnog pamćenja ograničene, mogućnosti dugotrajnog čine se neiscrpnima. Kolike su mogućnosti kratkotrajnog pamćenja? Ni tu nema jedinstvenog mišljenja, ali brojke se kreću oko četiri do devet informacija. Provjerite ovo tako da dvije minute pokušate zapamtiti listu različitih nepovezanih riječi. Kasnije pokušajte napisati riječi koje ste upamtili.

Informacije koje u mozgu pohranjujemo tijekom cijelog života mogu se usporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje znanstvenike. No, ako su mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi zaboravljanja informacije? Prof.
Elizabeth Loftus sa Sveučilišta Kalifornija, Irvine, otkrila je četiri glavna razloga zaboravnosti: neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja, interferencija, neuspješno pohranjivanje informacija u pamćenje te namjerno zaboravljanje informacija povezanih s traumatičnim događajem.

1. Neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja


Dogodilo vam se da je dio neke informacije jednostavno ispario iz vašeg uma? Ili vam je nešto na vrhu jezika, ali nikako da se sjetite? Ovo se zna, po teoriji propadanja, javiti ako se sjećanjima rijetko pristupa, pa ona s vremenom propadaju. Ovoj teoriji ne ide u prilog to što čak i sjećanja na koja nismo dugo pomislili mogu biti stabilna i dugotrajna.

Što još zbunjuje znanstvenike?

Informacije koje u mozgu pohranjujemo tijekom cijelog života mogu se usporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje znanstvenike. No, ako su mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi zaboravljanja informacije?

2. Interferencija


Po drugoj teoriji jedna sjećanja utječu ili ometaju druga sjećanja. Ako je informacija vrlo slična nekoj prethodnoj, ova interferencija ili 'šum memorije' javlja se češće.

Postoje dvije osnovne vrste interferencije:

- proaktivna interferencija, kod koje staro sjećanje onemogućava ili otežava pamćenje novih informacija
- retroaktivna interferencija, koja se javlja ako nova informacija ometa prisjećanje već naučenih informacija

3. Neuspjeh pohranjivanja informacija u pamćenje odmah na početku


Ponekad gubitak informacija ima manje veze s pamćenjem, a više s činjenicom da ona nikad nije dospjela u dugotrajnu memoriju. Naime, mnoge manje detalje nekih predmeta ili događaja nikad ni ne zapamtimo dovoljno dobro.

4. Namjerno zaboravljanje stvari povezanih s traumatičnim događajem


Ponekad se trudimo zaboraviti, posebno ono što nas je uznemirilo. Dva glavna načina su svjesno potiskivanje, što je svjesni oblik zaboravnosti, te nesvjesno potiskivanje. Međutim, svi se psiholozi ne slažu s time da postoji nesvjesno potiskivanje. Treba imati i na umu da se pamćenje održava podsjećanjem i pričanjem, a traumatska sjećanja obično nisu predmet rasprave, niti ih se želimo prisjećati

Poboljšajte pamćenje


Tehnike pamćenja

Ponavljanje, pamćenje dužih brojeva i lomljenje na manje dijelove, upotreba akrostiha, lociranje pojmova, stvaranje priče, korištenje melodija (djeca tako zapamte abecedu)...

Čitanje

Kako možete popraviti pamćenje? Tajna uspjeha leži u umnoj aktivnosti. Čitanje je jedan od najboljih načina da potaknete mozak na aktivnost. Brazilski neurolog Ivan Izquierdo kaže: 'Kad čovjek pročita riječ 'drvo', kroz njegov um u nekoliko stotinki sekunde prolete sjećanja na sva drveća koja je vidio u životu. Sve se to događa nesvjesno.' Smatra i da ta vrsta umne aktivnosti u određenoj mjeri štiti mozak od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.

Pomagala

Ako zapišete nećete moći zaboraviti. Iako preveliko oslanjanje na pomagala, podsjetnike i kalendare, može stvoriti neku vrstu mentalne lijenosti, ako s pamćenjem već imate problema, važne stvari ipak zapišite na papir ili unesite u podsjetnik na mobitelu ili računalu.

Stvaranje 'mentalnih slika'

Ako često zamećete ključeve ili dokumente, prilikom ostavljanja ili slaganja predmeta zastanite na par sekundi i stvorite mentalnu sliku mjesta, kao i obližnjih predmeta.

Testiranje je odlično za jačanje pamćenja

Učenje i ponavljanje bez testiranja nije toliko djelotvorno kao učenje i ponavljanje nakon kojeg ide testiranje zapamćenih informacija. Znanstvenici su utvrdili da je testiranje jedan od najboljih načina za dobro pamćenje, te da studenti koji uče, a naknadno nisu ispitani slabije pamte informacije od onih koji su prošli testiranje.

Mozak: neuroni, sinapse, neurotransmiteri

Osnovne stanice mozga — neuroni — ustvari se i ne dotiču. Odijeljeni su sinapsama, sitnim prostorima promjera manjeg od desettisućinke milimetra. Te praznine premošćuju kemijske tvari, neurotransmitere, od kojih je poznato njih 30, no mozak ih možda ima daleko više. Ti se kemijski signali primaju na kraju neurona preko labirinta sitnih vlakana koji se zovu dendriti. Zatim se signali prenose na drugi kraj neurona preko živčanog vlakna zvanog akson. U neuronima su signali električne prirode, a na prekidima (sinapsama) kemijske. Tako možemo reći da su prijenosi živčanih signala elektrokemijske prirode. Svaki impuls je iste snage, no intenzitet signala ovisi o frekvenciji impulsa, koja može iznositi i tisuću u sekundi.

Nije nam u potpunosti jasno koje se točno promjene zbivaju u mozgu prilikom učenja. No, eksperimentalni dokazi ukazuju da se prilikom učenja, osobito na početku života, formiraju bolje veze i oslobađa više kemijske tvari koja premošćuje prekide (sinapse) među neuronima. Stalnom upotrebom jačaju te veze i sposobnost učenja se pojačava. Putevi koji se često istovremeno aktiviraju na neki način jačaju, dakle kroz upotrebu jačamo moć zapažanja. Mentalne snage neupotrebom iščezavaju. Naime, i mozak se, kao i mišić, jača upotrebom, a slabi ako se ne koristi.